- Francuska vlada planira ograničiti troškove bolovanja kroz nova zakonska rješenja o proračunu za socijalnu sigurnost.
- Javni službenici će vidjeti da im se početna plaća od tri mjeseca tijekom bolovanja smanjuje na 90%, čime će se godišnje uštedjeti 900 milijuna eura.
- U privatnom sektoru, naknade za bolovanje će se smanjiti, s smanjenjem limita s 1,8 na 1,4 puta minimalne plaće, s ciljanom uštedom od 400 do 600 milijuna eura.
- Tvrtke i osiguravatelji će preuzeti veći dio troškova, no kritičari predviđaju financijski teret od 800 milijuna eura za tvrtke.
- Mjesečni prihodi mladih i privremenih radnika mogli bi pasti do 360 eura tijekom bolovanja, jer nemaju pokriće prema kolektivnim ugovorima.
- Reforma ima za cilj rješavanje porasta troškova bolovanja s 8 milijardi eura u 2017. na predviđenih 17 milijardi eura do 2024., potičući raspravu o ekonomskim naspram društvenim prioritetima.
Francuska vlada kreće na hrabro i kontroverzno putovanje s ciljem da obuzda rastuće troškove povezane s dodacima za bolovanje. Ova nova faza otvara se prijedlogom plafona na dnevne naknade, što je korak dio spornog zakonodavstva o proračunu za socijalnu sigurnost.
Nova scena za javne službenike
Javni službenici uskoro će kročiti na novo tlo. Počevši od 1. travnja 2025., sigurnosna mreža na koju su se oslanjali će se suziti. Tradicionalno, javni službenici su primali 100% svoje plaće tijekom prvih tri mjeseca bolovanja, da bi se ta plaća prepolovila tijekom ostatka godine. Međutim, nadolazeća uredba predviđa smanjenje—sada će im se osigurati samo 90% plaće tijekom prvih tri mjeseca. Iako skromno, ovo prilagođavanje trebat će uštedjeti 900 milijuna eura godišnje.
Promjene u privatnom sektoru
Za one u privatnom sektoru, pejzaž se značajno mijenja. Trenutno, nakon četvrtog dana odsutnosti, sigurnosna mreža pokriva polovicu plaće zaposlenika, do 1,8 puta minimalne plaće, a poslodavci obično pokrivaju razliku kako bi osigurali 90% plaće. Budućnost slika mršaviju sliku; gornja granica naknade bit će smanjena na 1,4 puta minimalne plaće, što iznosi 20% smanjenja mjesečno.
Tvrtke i osiguravajuće institucije sada će snositi veći teret ovih troškova, s ciljem održavanja osiguranja plaće od 90%. Ambicije vlade ovdje nisu beznačajne, usmirene na uštede od 400 do 600 milijuna eura. Ipak, dolazi skeptičnost. Centar za tehničke naknade snažno kritizira ove promjene, predviđajući financijski teret od 800 milijuna eura na tvrtke, odluku koju smatraju “neodgovornom”.
Mladi i privremeni radnici osjećaju pritisak
Osobito će biti teško pogođeni mladi privremeni radnici i oni koji nisu pokriveni kolektivnim ugovorima, čiji prihodi mogu pasti do 360 eura mjesečno tijekom bolovanja.
Opsežna promjena s posljedicama
Ova preobrazba ne samo da ima za cilj smanjiti ogromni skok—od 8 milijardi eura u 2017. na očekivanih 17 milijardi eura do 2024.—u isplatama za bolovanje, već također ponovno pokreće rasprave o ravnoteži između ekonomske razboritosti i socijalne zaštite. Kako se travanj 2025. približava, pravi utjecaj ovih mjera još uvijek se ne može vidjeti, potičući naciju da preispita cijenu svojih sigurnosnih mreža.
Kako će fiskalna strategija Francuske o dodacima za bolovanje utjecati na vas
Najnovija inicijativa francuske vlade ima za cilj kontrolirati rastuće troškove povezane s dodacima za bolovanje putem zakonodavstva koje uvodi plafon na dnevne naknade. Ovaj prijedlog dio je šireg napora ugrađenog u sporno zakonodavstvo o proračunu za socijalnu sigurnost, koje nastoji preoblikovati pejzaž za javne službenike i zaposlenike u privatnom sektoru.
Ključne promjene za javne službenike
– Revidirani model kompenzacije: Počevši od 1. travnja 2025., javni službenici, koji obično primaju 100% pokrića plaće u prva tri mjeseca bolovanja, vidjet će kako se ovo pokriće smanjuje na 90%. Iako se ovo prilagođavanje čini skromnim, predviđa se da će godišnje generirati uštede od približno 900 milijuna eura za francusku vladu.
Prilagodbe u privatnom sektoru
– Promjene u pokriću plaće: Trenutno, zaposlenici privatnog sektora primaju bolovanje koje pokriva polovicu njihovih plaća nakon četvrtog dana odsutnosti, s limitom od 1,8 puta minimalne plaće. Poslodavci obično pokrivaju razliku kako bi osigurali 90% plaće. Novo zakonodavstvo predlaže smanjivanje ovog limita na 1,4 puta minimalne plaće, što se prevodi u 20% smanjenja mjesečno.
– Financijski teret na tvrtke: Financijske posljedice za tvrtke su značajne, s procijenjenim dodatnim troškovima koji se kreću od 400 do 600 milijuna eura. Međutim, Centar za tehničke naknade kritizira ove mjere, upozoravajući na teret od 800 milijuna eura za tvrtke, nazivajući to “neodgovornim.”
Utjecaj na mlade i privremene radnike
– Smanjenje prihoda: Mladim i privremenim radnicima, posebno onima bez kolektivnog pokrića, ovi će se promjene najviše odraziti. Njihovi mjesečni prihodi mogli bi pasti do 360 eura tijekom razdoblja bolovanja.
Prognoza tržišta i industrijski trendovi
– Kontrola troškova na dugoročne staze: Mjere su potaknute nevjerojatnim porastom isplata za bolovanje, predviđenim da će skočiti s 8 milijardi eura u 2017. na 17 milijardi eura do 2024. godine. Reorganizacija vlade ima za cilj stvoriti održivu ravnotežu između fiskalne odgovornosti i socijalne zaštite.
– Ekonomske implikacije: Ove promjene mogle bi preoblikovati dinamiku između poslodavaca i zaposlenika, potičući tvrtke da istraže alternativna osiguravajuća ili wellness rješenja kako bi smanjili oslanjanje na državno pokriveno bolovanje.
Kritike i kontroverze
– Ekonomska naspram socijalne ravnoteže: Rasprava se nastavlja oko toga jesu li ova financijska rezanja umanjila sustave socijalne zaštite, potičući zabrinutosti o marginalizaciji ranjivih skupina radnika i potencijalnom povećanju financijskog stresa.
– Skepticizam stručnjaka: Stručnjaci tvrde da smanjenje naknada za bolovanje koje osigurava država može dovesti do povećane prisutnosti zaposlenika na radu, što ugrožava zdravlje i produktivnost radnika.
Preporuke za akciju
1. Za zaposlenike: Procijenite benefite koje nudi poslodavac i razmotrite dodatno osiguranje kako biste ublažili potencijalna smanjenja prihoda tijekom bolovanja.
2. Za poslodavce: Istražite mogućnosti za unaprjeđenje programa wellnessa zaposlenika, čime bi mogli smanjiti pojavu bolovanja i povezane troškove.
3. Za donosioca politika: Pomno pratite utjecaj ovih promjena kako biste osigurali da ciljevi uštede ne dolaze na račun esencijalne zaštite radnika.
Za više informacija o javnoj politici i radnim zakonima, posjetite Gouvernement.fr.
Ove transformacije kroz financijsku razboritost ističu eru štednje, potičući francuske građane da preispitaju svoju ovisnost o državnim zaštitnim mrežama, dok razmatraju nove modele podrške na radnom mjestu.
